Foto: Ananda
Memnonovi kolosi su dva velika kipa visoki oko 18 metara koji predstavljaju faraona Amenhotepa III (grčki Amenofis III). Potječu iz 14. stoljeća pr. Kr. Kipovi se nalaze u blizini doline kraljeva na nekadašnjem kompleksu posmrtnog hrama Amenhotepu III. Zapadni ili tzv. južni kolos koji se nalazi na lijevoj strani kada stojimo ispred njih, visok je 13,97 metara (s postoljem 17,27 m). Procjena je da je težak 749 tona, s postoljem 1305 t. Istočni ili sjeverni kolos koji se nalazi na desnoj strani kada stojimo ispred njih, visok je 17,76 metara (s postoljem 18,36 m). Pored nogu kipova nalaze dvije manje skulpture koje predstavljaju njegovu suprugu Tij (Tiye) i majku Mutemviju.
Kipovi gledaju prema gradu Luksoru odnosno usmjereni su prema istoku. Dok se lijevi kip sastoji od jednog cijelog bloka, dok desni kip ima 5 slojeva blokova koji su rezultat pokušaja rekonstrukcije iz vremena Rimskog carstva. Pretpostavlja se da su kipovi bili identični u izvornom obliku.
Tko je bio Memnon i kako su kipovi dobili ime?
Memnon je bio mitski etiopski kralj, vladar koji se je borio u Trojanskom ratu. Prema mitologiji njega je ubio Ahilej. Legenda kaže da je njegova majka Eos koja je bila božica zore, nakon smrti sina Memnona svakog jutra plakala za njim, dok je preminuli sin pjevao da bi ju utješio.
U stara vremena, kada su Grci prolazili tim krajevima nakon osvajanja Aleksandra Velikog, već tada zaboravilo se je ime graditelja hrama i koga su predstavljali kipovi. Budući da je veliki potres navodno u 12. stoljeću pr. Kr. (a ne kako se često navodi 27.st.) srušio dobar dio hrama i oštetio kipove, pojavile su se pukotine u kolosima koje su prolaskom svježeg zraka u zoru stvarali fenomen zvukova. Prolaznike su ti zvukovi podsjećali na mitološku priču o Memnonu na temelju čega su kipovi dobili ime. Najraniji izvještaj o ovom fenomenu je od povjesničara i geografa Strabona, koji je tvrdio kako je čuo ovaj zvuk 20. pr. Kr.* Predaja kaže da je Memnonu bio mitološki junak koji je predvodio Etiopljane u Trojanskom ratu kako bi pomogao stricu Prijamu. Prema mitologiji ubio ga je Ahilej. Predaja kaže da je njegova majka zore Eos svakog jutra plakala za njim dok joj je preminuli sin pjevao da ju utješi. Tadašnje putnike jutarnji zvukovi koji su stvarale pukotine kroz koje je strujao zrak, asocirao je na mitološku priču o Memnonu i njegovoj smrti.
Priča o ovom fenomenu proširila se antičkim svijetom stoga je nekoliko rimski careva posjetilo ove kolose. Oko 199. godine car Septimije Sever je naredio popravku kolosa u namjeri da dobije naklonost bogova. Poslije ove intervencije, tajanstveni zvuk se više nije javljao.*
Foto: Ananda
Posmrtni hram Amenhotepa III ili Kom el-Hettân
Nekadašnji hram gdje se sada nalaze Memnonovi, prema službenim teorija bio je posmrtni hram Amenhotepa III. U to vrijeme bio je najveći kompleks hramova, već i od monumentalnog Karnaka. Prema ostacima utvrđeno je da je bio širok oko 100 i dugačak oko 600 metara. Potresi kao što je bio veliki u 12. stoljeću prije Krista (prema studiji iz 2010. godine) zajedno sa poplavama uništili su hram. Ostatke hrama uzeti su tijekom vremena za izgradnju drugih građevina.
Razdoblje vladavine Amenhotepa III smatra se jednom od najboljih razdoblja za Stari Egipat, dapače smatra se zlatno doba diplomacije tadašnjeg Egipta. U to vrijeme gotovo da i nije bilo ratova što je omogućilo da se izgrade neki od najvećih hramova tadašnjeg doba. Imao je polubožanski status koji su imali samo rijetki faraoni. Njegova žena bila je Tiye. Kraljica Tiye bila je prva žena čije se ime nalazilo na službenim aktima. Bila je poznata i kao kraljica Donjeg i Gornjeg Egipta.
Prema zapisima koji su pronađeni s ostalim vladarima u blizini Starog Egipta, Amenhotepova diplomacija bila je strateški proračunata da se sklopi savezništvo s drugim narodima što je donijelo prosperitet tadašnjem Egiptu.
Iskapanjima na lokaciji nekadašnjeg hrama pronađena je velika granitna glava Amenhotepa III i kipovi božice Sekhmet. Amenohtep ima najviše sačuvanih kipova od svih faraona, kojih je pronađeno preko 250. Vladao je oko 38 godina počevši od 14. stoljeća prije Krista, a počeo je vladati sa 12 godina.
Dr. Hourig Sourouzian bila je voditeljica na jednom više iskapanja koja su se odvijana na području hrama Amenhotepa III.
Kako je kompleks izgledao? Izgled tada najvećeg kompleksa može se pogledati OVDJE. Na istoj stranici prikazana je rekonstrukcija kipova koji su pronađeni na području nekadašnjeg hrama.
Tko je bio arhitekt hrama?
Amenhotep, son of Hapu je bio poznati arhitekt u Starom Egiptu. Imao je ime isto kao i faraon Amenhotep III. Imao je veliku reputaciju za života ali i nakon smrti. Osim što je bio arhitekt, bio je i filozof ali i liječnik. Nakon života nastavili su ga štovani još nekoliko desetljeća.
Ovdje se postavlja pitanje zašto sagraditi hram na poplavno područje? S obzirom da je za Egipćane, pogotovo za faraone i visoki stalež, sve bilo usmjereno prema svijetu „s one strane“ i sve je bilo prepuno simbolike, smatra se da je i voda imala simbolično značenje.
Prema vjerovanju Nun je bio prvotni ocean (koji se spominje kao i bog) iz kojeg su rođeni svi bogovi. Nun i njegova žena Naunet bili su personifikacija neba jer Nun (prvotni ocean) okružuje i nebo.
Nun je slika primordijalnog oceana koji je postojao na početku kreacije svijeta. Poplave tada svete rijeke Nil koje su se događale svake godine, bile su personifikacije primordijalnog oceana stvaranja. Stoga je hram osmišljen i izgrađen na točno određenoj lokaciji s ciljem da bude poplavljen od svete rijeke Nil kao simbolika (možda i dio vjerskih rituala?) oceana Nun iz kojeg su rođeni svi bogovi.
Misterij kolosa
Misteriji kolosa postaju još veći kada se postave prava pitanja. Naime utvrđeno je da su ovi kipovi težine preko 700 tona i izgrađeni od kvarcita (kvarcitni kamen) koji se na Mohsovoj ljestvici tvrdoće nalazi na sedmom mjestu (dijamant je na desetom). Jedno od pitanja jest kako su Egipćani obrađivali tako tvrdi kamen s primitivnim alatima?
Druga, još veća misterija jest – kako su ih pomaknuli? Povjesničari tvrde da je kamen za izgradnju kolosa stigao sa lokacije El-Gabal el-Ahmar koja je blizu Kaira. Udaljenost između te lokacije i današnje pozicije kolosa je oko 675 kilometara. Povjesničari ne znaju jesu li kipovi obrađeni na lokaciji gdje se je kamen vadio ili na sadašnjoj lokacija. Iako se zna i potvrđeno je od kuda dolazi kamen, do danas nikada nije objašnjeno kojom tehnologijom su kameni bili pomaknuti.
Još čudnije je da se pretpostavlja da su blokovi bili transportirani brodovima čime raste misterija jer pitanje je kako su uopće mogli staviti na brod blokove te veličine i težine, kako brodovi nisu potonuli, i kak ih ti blokovi nisu uništili. Najveći pronađeni brod starog Egipta je Khufu brod (ili grčki Keops) koji je bio dugačak 43.6 metara i širok 5,9 m. Ali takvi brodovi nisu bili namijenjeni za transport, niti bi mogli podnijeti težinu od preko 700 tona. Misterije Egipta do današnjeg dana nisu razriješene, a Memnonovi kolosi samo jedna od mnogih misterija.
Izvor:
*Wikipedija
Comentários