Foto: Unsplash - Matheus G. O.
Izvor: promjenu.com
Što biste radili da novac nije predmet?
U predavanju koje je izazvalo razmišljanje, Alan Watts je jednom postavio ovo sjajno pitanje: “Što biste radili da novac nije predmet?”
Ovo oštro i hiperbolično pitanje traži od nas da kopamo u dublju istinu o tome šta doista želimo u životu, kao i da preispitamo simboličku važnost koju pridajemo svemogućoj apstrakciji dolara.
Watts je pozvao svoje slušatelje da se odvoje od ideje jurnjave za novcem kako bi zadovoljili naše želje. Lakše je reći nego učiniti naravno – ali na tipičan način koana, Watts nam uspijeva pokazati da kada umjesto toga tražimo nešto manje materijalno i više duhovno ispunjeno, dio novca na kraju neće postati problem.
„Tako da uvijek postavljam pitanje, ‘što biste voljeli da radite da novac nije predmet? Kako biste zaista uživali da provedete svoj život?’ Pa, to je tako nevjerojatno kao rezultat našeg obrazovnog sistema, gomile učenika kažu dobro, mi bismo htjeli da budemo slikari, htjeli bismo da budemo pjesnikinje, mi bi htjeli da budem pisci, ali kao što svi znaju na taj način se ne može zaraditi…
Hajdemo s tim, što želiš da radiš? Kada smo konačno došli do nečega, što pojedinac kaže da zaista želi da radi, ja ću mu reći, uradi to i zaboravi novac, jer, ako kažeš da je dobivanje novca najvažnije, potrošit ćeš svoj život potpuno gubeći dragocjeno vrijeme… Strukturirati svoje postojanje s ciljem novčane dobiti znači provesti cijeli život jureći za apstrakcijom.
… I na kraju krajeva, ako vam se zaista sviđa to što radite, nije važno šta je, na kraju možete to okrenuti – mogli biste na kraju postati majstor toga. To je jedini način da postanete majstor nečega, da budete zaista s tim. I tada ćete moći da dobijete dobar honorar za šta god da je. Zato ne brini previše…”
Da li je važno? Eseji o čovjekovom odnosu prema materijalnosti
Watts je to pitanje dublje istražio u svojoj antologiji Da li je važno? Eseji o čovjekovom odnosu prema materijalnosti. U eseju “Bogatstvo protiv novca” Watts je primijetio nesposobnost čovječanstva da napravi razliku između samo simboličkog i istinitog.
On razmatra našu jednostavnu zbrku između novca i bogatstva:
“Novac je način mjerenja bogatstva, ali nije bogatstvo sam po sebi. Škrinja sa zlatnicima ili debeo novčanik s novčanicama ništa ne koristi izgubljenom mornaru koji je sam na brodu. Potrebno mu je pravo bogatstvo, u vidu štapa za pecanje, kompasa, vanbrodskog motora sa gorivom i ženskog pratioca.
Ali ova ukorijenjena i arhaična zbrka novca i bogatstva sada je glavni razlog zašto ne idemo punim plućima s razvojem našeg tehnološkog genija za proizvodnju više nego adekvatne hrane, odjeće, stanovanja i komunalnih usluga za svaku osobu na zemlji. ”
Ova vrsta simboličkog mišljenja manifestira se u svim sferama fizičkog svijeta. U svom eseju, Watts ističe kako nas fundamentalna zbrka između novca i bogatstva dovodi do apsurdnih pozicija. Koristio je Veliku depresiju kao primjer.
„Sjećate se Velike depresije 30-ih? Jednog dana došlo je do procvata potrošačke ekonomije, sa svima u usponu; i sljedeće, nezaposlenost, siromaštvo i linije kruha. Što se dogodilo? Fizički resursi zemlje, mozak, mišiće i sirovine nisu ni na koji način iscrpljeni, ali je došlo do naglog nedostatka novca, takozvanog financijskog pada… Kompleksne razloge za ovakvu katastrofu mogu opširno elaborirati stručnjaci za bankarstvo i visoke financije koji ne vide šumu zbog drveća…”
Watts ne tvrdi da je ekonomski ili financijski stručnjak. Za njega su to samo površinske uloge koje zamućuju vodu u srži ovog pitanja o kojem pokušava da progovori.
Watts upoređuje apsurd sa čovjekom koji dolazi na posao na izgradnji kuće, jutrom depresije i šefom koji mu kaže: Žao mi je, ali danas ne možemo graditi. Nema metra.
Watts je shvatio da će postojati i uvijek će biti oštrog otpora ovoj vrsti ideja ili bolje rečeno svijesti o simboličkom:
„Ono što se tada nije razumjelo, a ni danas nije shvaćeno, jeste da je stvarnost novca istog tipa kao stvarnost centimetara, grama, sati ili dužine. Novac je način mjerenja bogatstva, ali nije bogatstvo samo po sebi. Neće biti nimalo lako objasniti ovo svijetu u cjelini, jer čovječanstvo postoji možda milijun godina uz relativnu materijalnu oskudicu, a sada je otprilike samo sto godina od početka industrijske revolucije.”
Sada pričekajte samo minutu prije nego što izbacite te komunističke manifeste i povedete nerede u sukobu milijardera. Regulacija i oporezivanje ove apstrakcije nisu odgovor.
“Pokušati ispraviti ovu neodgovornost donošenjem zakona bilo bi daleko od smisla, jer većina zakona ima toliko malo veze sa životom koliko novac i bogatstvo. Naprotiv, problemi ove vrste se prije pogoršavaju nego rješavaju papirologijom politike i prava. Ono što je neophodno je ujedno i jednostavnije i teže: samo da se financijeri, bankari i brokeri moraju pretvoriti u prave ljude i zapitati se točno šta žele od života – u shvaćanju da bi ovo strogo praktično i tvrdoglavo pitanje moglo da vodi na daleko dražesnije stilove života od onih kojima se sada bave. Jednostavno i doslovno, oni moraju doći sebi – radi vlastite osobne koristi i zadovoljstva.”
Dakle, vraćamo se na prvobitno pitanje: što želim?
Comments